Ulazi li GMO hrana na mala vrata u BiH?

Genetski modificirana hrana u Bosnu i Hercegovinu ulazi na mala vrata. To se može zaključiti iz odluke Agencije za sigurnost hrane, koja je dozvolila da se za potrebe prehrane stoke dozvoli uvoz genetski modificirane soje. Obrazloženje je, navodi se, suša koja je pogodila regiju tijekom ovog ljeta i nedostatak hrane za životinje, čime su izravno ugroženi proizvođači mesa, mlijeka i jaja.

BiH uvela genetski modificiranu soju na tržište

Agencija za sigurnost hrane BiH, s Džemilom Hajrićem na čelu, donijela je rješenje kojim se odobrava stavljanje genetički modificirane (GM) soje, koja će biti korištena isključivo kao hrana za životinje, na tržište BiH.

Izdavanje odobrenja

Takva odluka uslijedila je jer su se u proteklom razdoblju, a s obzirom na to da je u BiH bio zabranjen uvoz hrane za životinje koja u sebi sadrži GM soju, proizvođači mesa, mlijeka i jaja suočavali s nestašicom hrane na tržištu, što je direktno ugrozilo njihovu daljnju proizvodnju.

Trgovci u BiH ne smiju kupcima naplatiti vrećicu s logotipo

Ambalaža, omot ili vrećica, koja se koristi za pakiranje ili nošenje kupljenih proizvoda s vidljivim nazivom odnosno logotipom proizvođača ili trgovca smatra se reklamnim sredstvom, koje trgovac ne smije dodatno naplaćivati kupcu, rečeno je u Ministarstvu trgovine i turizma RS i Službi za zaštitu potrošača pri Ministarstvu trgovine FBiH.

Spremite se za poskupljenje hrane

Mjesecima najavljivano poskupljenje hrane prouzrokovano sušom, ali i pojedinim tržišnim kretanjima na europskom i svjetskom tržištu s kojeg Bosna i Hercegovina uvozi ogromne količine hrane, polako se zahuktava, objavile su Nezavisne novine.

Navode kako jasne naznake stižu iz Agencije za statistiku BiH, prema čijim je podacima hrana u rujnu poskupjela za 0,7 posto u odnosu na kolovoz, dok u odnosu na prosinac 2016. godine poskupljenje iznosi dva posto.

BiH uvozi oko 75 posto hrane, uglavnom lošije kvalitete!

Odakle BiH uvozi hranu? Čijeg su podrijetla voće i povrće na tržnicama te koji je udio domaćih proizvoda na policama, pitanja su koja s pravom postavljaju bh. građani.

Nekada zemlja razvijene poljoprivrede, Bosna i Hercegovina danas potrebe za voćem i povrćem zadovoljava uglavnom uvozom. Zabrinjavajući je podatak kako oko 75 posto hrane za potrebe građana BiH dolazi iz uvoza, a što je najlošije, u najvećoj mjeri uvozimo meso i prerađevine od mesa, žitarice te mlijeko i mliječne proizvode.

Cijene povrća u BiH nikada više

Građani BiH nikada skuplje nisu plaćali krumpir, kupus i luk, čije su cijene u odnosu na prošlu godinu veće za dva, pa čak i tri puta.

Sva ta poskupljenja posljedica su nezapamćene suše koja je pogodila BiH, zbog čega su drastično smanjeni prinosi poljoprivrednih kultura. Međutim, i poljoprivrednici se slažu kako su cijene u trgovinama prenapuhane i da bi mogle biti niže i za 30 posto.

Novo poskupljenje cigareta u BiH

Pušačima u BiH ovih dana stigao je novi udar na džep jer su Tvornica duhana Sarajevo i "TDR" Sarajevo podigli cijene ukupno devet vrsta cigareta.

Tvornica duhana Sarajevo podigla je cijene šest vrsta cigareta, pa je sada za "Royal blue" i "Royal white" potrebno izdvojiti 4,20 KM po kutiji, dok "Diva slims " i "Diva violet slim" koštaju 4 KM, što je deset feninga više nego ranije.

Za kutiju cigareta "Royal blue 18" i "Royal white 18" potrebno je izdvojiti 3,90 KM.

Kupci glavni "krivci" za rast cijena peleta

Pelet je zadjih godina imao nižu cijenu u odnosu na lož ulje i plin, ali s rastom potražnje došlo je i do rasta cijena. Sada smo došli u fazu da je cijena kilovata sata dobivena iz peleta jednaka onoj dobivenoj iz plina.

Tome su ove godine doprinijele i špekulacije na tržištu.

Zaplijenjeni krivotvoreni i nedopušteni preparati i lijekovi

Na području Bosne i Hercegovine od 12. do 19. rujna provedena je operativna akcija kodnog naziva "Pangea X", a cilj je bio borba protiv nezakonite prodaje lijekova putem interneta i prodaje na drugim mjestima za koje postoji sumnja da se koriste za ilegalnu prodaju neodobrenih i krivotvorenih lijekova i medicinskih sredstava.

Kupci uznemireni zbog divljanja cijena peleta

Potraga za većom količinom peleta uglavnom se završava bezuspješno, kažu kupci koji strahuju od još hladnijih dana, a i neka poduzeća kod kojih su građani tijekom ljeta rezervirali pelet, kako bi se na vrijeme osigurali, ovih dana im otkazuju narudžbe. Kako raste potražnja, tako je narasla i cijena peleta, koja je sa manje od 300 skočila sada i do vrtoglavih 600 KM za tonu.