Cijene proizvoda i usluga koje se koriste za osobnu potrošnju u Bosni i Hercegovini mjerene indeksom potrošačkih cijena, u siječnju ove godine u odnosu na siječanj 2018. u prosjeku su zabilježile rast od 1,5 posto.

Agencija za statistiku BiH je objavila da su u siječnju na godišnjoj razini hrana i bezalkoholna pića u prosjeku skuplji za 0,8 posto, alkoholna pića i duhan za 5,1 posto, stanovanje i režijski troškovi za 3,4, zdravstvo za 2,3, prijevoz za 8,4 posto , rekreacija i kultura za 1,3 , obrazovanje za 0,6 te restorani i hoteli za 0,7 posto.

Tridesetak vozila sporo se poput puževa primicalo graničnom prijelazu u Orašju na izlazu iz BiH. Svi su redom imali hrvatske registarske oznake. Kombiji, automobili s prikolicom ili bez nje…, a na njima i u njima vrata, prozori, dvosjedi, trosjedi, stolovi, stolice… Sve kupljeno u trgovinama u Bosni i Hercegovini.

Kolona u kojoj su bili vodila je prema carinskom šalteru gdje će ovjeriti potvrde za povrat PDV-a od 17 posto na vrijednost kupljene robe. I tako je gotovo svakodnevno, osobito vikendom, na graničnim prijelazima Hrvatske s BiH i Srbijom.

Dok građani BiH odlaze na šoping izlete u Trst, Beč i Graz, ali i Zagreb i nije im teško preći i 500 kilometara kako bi kupili odjeću i obuću po povoljnijim cijenama, susjedi u šoping dolaze upravo u BiH.

Dok bh. građani tvrde kako u europskim trgovačkim centrima za manje novca mogu kupiti mnogo više kvalitetnijih stvari nego u domaćim trgovinama, proizvodi namijenjeni zemljama EU-a ne mogu se mjeriti s onima rađenima za tržište trećih zemalja. Susjedi tvrde da je kupnja u Bosna i Hercegovina najisplativija.

Od otvaranja čapljinske veletržnice u Tasovčićima prije dvadesetak godina, jabuke u sred zime nikada nisu bile jeftinije. Trenutačna cijena domaćih jabuka, koje nude uglavnom prodavači iz Gradačca i Gračanice, je 0,5 do 1 KM i ništa više.

Primjerice koncem siječnja prošle godine cijenile su se od 0,8 do 1,8 KM, dok su 25. siječnja 2013. bile 0,9 do 1,6 KM itd. Razlog za tako potrošačima pristupačnu cijenu kraljice voća je u obilnom urodu u cijeloj Europi, pa ih je postalo važno prodati.

Vozači u BiH plaćaju skuplje gorivo nego stanovnici države koja se smatra najbogatijom članicom Europske unije.

Po informacijama objavljenim na stranici Vanjskotrgovinske komore BiH, koja se poziva na podatke Međunarodne unije cestovnog transporta (IRU), benzin 95 smo u proteklom tjednu plaćali 2,26, benzin 98 koštao je 2,41, a dizel 2,36 KM.

U istom razdoblju u Luksemburgu je benzin 95 koštao 1,1 euro (2,15 KM), a benzin 98 1,193 eura (2,33 KM), dok je za litru dizela trebalo izdvojiti 1,02 eura (1,99 KM).

Iako zvuči nevjerojatno, cijene određenih osnovnih životnih namirnica u Federaciji BiH danas su gotovo identične onima iz 1997. godine, dok su primanja većine stanovnika znatno porasla.

Nekad i sad

Naime, prosječna neto plaća u Federaciji BiH iznosila je nešto manje od 300 konvertibilnih maraka, dok je danas, prema službenim podacima, prosječna plaća u ovom bh. entitetu 891 konvertibilnu marku.

Iznos najniže plaće u BiH treba povećavati u skladu s povećanjem troškova potrošačke košarice, koja stalno raste, zahtjev je predstavnika Konfederacije sindikata iz Republike Srpske, koji će biti adresiran na sve institucije državne i entitetske vlasti u BiH.

Poslodavci iz Federacije BiH danas su, povodom najavljenog poskupljenje električne energije za poslovne subjekte u FBiH, naglasili da bi ih to učinilo manje konkurentnima na tržištu, smanjilo mogućnost razvoja, a cijene mnogih proizvoda bile bi povećane.

Gorivo na benzinskim crpkama u BiH u ovoj godini poskupjelo je u sedam navrata, a sniženo tek tri puta. Ako se uzme u obzir da na svjetskom tržištu one znatno sporije rastu, jasno je zašto su građani nezadovoljni velikim rastom cijena na benzinskim crpkama.

Nizak standard

Tim povodom Udruga "Naftni komitet u BiH" jučer je u Sarajevu na prezentaciji pod nazivom "Pričajmo o nafti" detaljno prikazalo na koji se način formiraju cijene i koji su svjetski trendovi u ovoj oblasti.

Zbog činjenice kako BiH još uvijek ima jedan od najviših postotaka smrtnosti u prometu na svijetu, postavlja se pitanje kakvu obuku mladi vozači imaju u autoškolama i koliko je ona sukladna propisima za ovu oblast.