Agencija za certificiranje halal proizvoda u sljedećem razdoblu planirala je kampanju kojom će dodatno informirati i zaštitili halal konzumente, a implementirat će je Balkansko udruženje za zaštitu potrošača muslimana.

Predstavnik Agencije, Nermin Hadžić, ističe da halal konzumenti moraju biti upoznati koji su to haram sastojci koji mogu biti u proizvodima, kako bi prilikom čitanja deklaracije na proizvodima mogli uočiti prisustvo istih.
Prikriveni haram sastojci se nalaze u proizvodima u kojima ih inače ne bismo mogli očekivati, kazao je Hadžić i kao primjer naveo da kruhi peciva često sadrže haram sastojke svinjskog pa čak i ljudskog porijekla E 920 l-cistein koji se dobija iz kose, (plehovi, hljeb i peciva se premazuju svinjskom mašću).

I bezalkoholno pivo u sebi sadrži određeni postotak alkohola, jaja koka nosilja koje su hranjene koncentratom sa svinjskim masnoćama nisu halal, ribe koje su tovljene u ribogojilištima, a pritom hranjene hranom na bazi svinjske krvne plazme nisu halal, nisu dopušteni.

Također i sir pri čijoj je preradi korišten enzim pepsin svinjskog porijekla nije halal, kao i neki konditorski proizvodi (čokolade, keksi, banana čokoladice kroasani sadrže sastojke haram porijekla i takvi proizvodi nisu halal).

Često se u kolače dodaju sastojci koji su haram porijekla - alkohol, svinjska mast, svinjski želatin, u mlijeku i mliječnim proizvodima su svinjski želatin - u mileramu ili vajkremu, sladoled često u sebi sadrži sastojke svinjskog porijekla i alkohol.

Hadžić također navodi da sastojci svinjskog porijekla, alkohol, mogu se naći i u lijekovima, kao i E 120 karminska crvena boja koja se nalazi u mesnim prerađevinama, konditorskim proizvodima, sladoledima, bonbonima, ruževima za usne, lijekovima, a koja se proizvodi od insekata.

Agencija za certificiranje halal proizvoda je među prvim halal certifikacijskim tijelima koja su akreditirana za sve vrste halal proizvoda: primarna poljoprivredna proizvodnja, stočarstvo, peradarstvo, proizvodnja hrane za životinje, proizvodnja hrane, pića, medikamenti, dodaci prehrani, ambalaža, logistika.
Poznato je da određeni proizvođači izvan BiH označavaju proizvode s terminom halal ili koriste određene znakove "halal" na proizvodima. Da bi jedan proizvod bio halal certificiran neophodno je da halal certificiranje izvrši certifikacijsko tijelo koje je akreditirano i međunarodno priznato, istaknuo je Hadžić.

Potrošače u BiH, dodaje, redovno informiraju i educiraju o zloupotrebama vezanim za "halal" proizvode koji nisu certificirani od akreditiranog certifikacijskog tijela, kao i na pojavu samoinicijativnog isticanja termina ili znakova halal na ugostiteljskim objektima koji nisu halal certificirani.

Ovaj trend, navodi on, prisutan je posljednjih godina u Sarajevu, Mostaru, Travniku, Jajcu, Bihaću, mjestima koja posjećuju turisti iz islamskih zemalja.
Na ovu pojavu smo upozorili Federalnu upravu za inspekcijske poslove, a tu informaciju ćemo također uputiti i kantonalnim turističkim zajednicama i inspekcijama, naglasio je Hadžić.

Naravno, pojašnjava, postoje indicije da pojedini proizvođači ne deklariraju zabranjene sastojke na deklaracijama svojih proizvoda ili to označe generalnim nazivima kao što su aroma, aditivi, boje i slično.

Ovo je još jedan od argumenata, naglašava Hadžić, zašto konzumenti trebaju kupovati proizvode koji su halal certificirani od akreditiranih halal certifikacijskih tijela.
Postoje alternative, odnosno da se nedozvoljeni sastojci u proizvodu mogu zamijeniti halal sastojcima - karminska crvena boja E 120 koja se proizvodi od insekata može se zamijeniti crvenom bojom cvekle, inzulin svinjskog porijekla se može zamijeniti inzulinom proizvedenim iz mikrookrganizama, a svinjski želatin goveđim, ribljim ili biljnim želatinom, preporuka je predstavnika Agencije za certificiranje halal proizvoda Nermina Hadžića.