Cijene hrane neopravdano rastu u Europskoj uniji i posebno na Balkanu, uprkos talasu bojkota supermarketa, pa je tako bugarsko ministarstvo poljoprivrede odlučilo da osnuje lanac prodavnica na malo "Trgovine za narod", koje će imati maksimalnu maržu od 10 odsto i prodavati mahom bugarske proizvode.
Bugarska vlada je osigurala oko pet milijuna eura početnog kapitala za oko 1.500 "Trgovina za narod" koje će mahom biti otvorene u najsiromašnijim i poljoprivrednim oblastima.
Tamo, objasnio je bugarski ministar poljoprivrede Georgi Tahov, inflacija najteže pogađa stanovništvo koje sve manje novca može da troši na hranu.
Cilj je i da se prvenstveno domaća hrana i poljoprivredni proizvodi što direktnije, bez krupnih posrednika, dostavljaju potrošačima.
Mediji u EU i na Balkanu su prenijeli ocjene udruženja potrošača i proizvođača da rast cijena hrane osjetno umanjuje plate i prihode građana, ne samo na Zapadnom Balkanu, već i u Bugarskoj, Grčkoj i Hrvatskoj.
Opći zaključak udruženja potrošača i proizvođača u EU je da cijene hrane rastu, poljoprivrednici dobijaju sve manje novca za svoje proizvode, a profit sve više ide u blagajne velikih prerađivača i lanaca samousluga.
I u samoj Europskoj uniji, recimo građani Belgije – gdje su cijene hrane za posljednjih par godina jako porasle – u pograničnim područjima skoro sve potrepštine i hranu nabavljaju u Francuskoj i Njemačkoj.
Na Balkanu svi dobro znaju kako su brojni proizvodi u susjednim zemljama jeftiniji, a hrana i štošta su ne samo za građane Srbije, već i Slovenije i naročito Hrvatske po cijenama osjetno pristupačniji u Trstu i okolini, gdje su samousluge svakodnevno pune slovenskih i hrvatskih kupaca.
Francuska vlada je nedavno sazvala direktore nekoliko najkrupnijih mreža prodavnica hrane u Francuskoj i Njemačkoj i zahtijevala objašnjenje za ozbiljne nalaze da su se na tajnom sastanku u jednom gradu u Njemačkoj dogovorili o zakonom strogo zabranjenom kartelu cijena za prehrambene proizvode.
Predstavnici njemačkih poljoprivrednika i neki poslanici u Evropskom parlamentu su upravo na portalu "Project-sindycate" objavili podatak da samo četiri velika lanca prodavnica na malo u Njemačkoj kontrolišu 85 posto tržišta hrane.
"Jako velika koncentracija je", kako je predočeno, i na sektoru prerađivača poljoprivrednih proizvoda.
Njemačko Povjerenstvo za monopole je krajem prošle godine upozorila da "velika tržišna koncentracija ozbiljno pogađa i proizvođače i potrošače hrane".
I vlada Srbije je prošle jeseni saopštila da sprema ozbiljne kazne za nekoliko lanaca prodavnica hrane zbog ozbiljne sumnje da su se dogovorili o podizanju cijena hrane i održavanju neopravdano visokih marži.
Ali otada nema vijesti jesu li nadležno ministarstvo i inspekcije nešto i poduzeli, iako su sami građani u nekoliko navrata bojkotirali velike lance samousluga.
Predstavnici poljoprivrednih udruga u EU i zastupnici Europskog parlamenta su u priopćenju stavili do znanja da "ako Europa želi da ubuduće hrani sama sebe, mora poljoprivredu učiniti ekonomski i ekološki održivom...i to ne subvencijama, već uspostavljanjem poštenih tržišnih uvjeta i čvrsto održivih standarda".
Oni ukazuju kako jedan od koraka treba biti i ono što je poduzela njemačka vlada, a to je da se ugovori o nabavci i prodaji hrane prave trojno, izravno između poljoprivrednika, prerađivača i lanaca prodaje, "da se točno zna kakve su tržišno i za potrošače opravdane marže".
