Crni petak, globalni fenomen poznat po drastičnim sniženjima i beskonačnim redovima ispred trgovina, u BiH nosi potpuno drugačiju priču. Iako trgovine oglašavaju "velike popuste", stvarnost pokazuje da su sniženja daleko od onih na Zapadu, a iza tog dana kriju se i špekulativne prakse te psihološke zamke.
Iluzija sniženja
Saša Marić, ombudsman za zaštitu potrošača u BiH, još ranije je ogovorio da su sniženja u BiH u prosjeku mnogo manja nego u razvijenim zemljama.
Na Zapadu su popusti u prosjeku 60 posto i više, dok kod nas trgovine često oglašavaju popuste od 10 do 50 posto. Međutim, čak i tih 50 posto obično se odnosi na proizvode koji nisu privlačni kupcima, poput bijelih majica kratkih rukava
, pojasnio je Marić.
Još jedna česta praksa trgovaca je dizanje cijena pred Crni petak kako bi na dan sniženja proizvode vratili na prethodnu cijenu.
Ova praksa je zakonita, iako nemoralna
, dodaje Marić, savjetujući potrošače da prate cijene i nauče svoja prava.
Murisa Marić, izvršna direktorica Udruge potrošača RS, naglasila je ranije da se kod nas Crni petak često koristi za prodaju robe koja nije imala kupca.
Kod nas nema sniženja kakva postoje na Zapadu, poput 70 posto na bijelu tehniku ili elektroniku. Takva sniženja bi svakako izazvala redove ispred trgovina, no kod nas je to rijetkost
, istaknula je Marić.
Sigurnost online kupovine
Ombudsman za zaštitu potrošača, upozorio je ranije na česte prevare, osobito preko društvenih mreža, neizdavanje računa i nemogućnost reklamacije.
Pouzdane trgovine možete prepoznati tako što imaju vlastite web stranice i jasno prikazane informacije o registraciji i poreznoj obvezi. Prije Crnog petka, cijene se često podižu prije nego se ponude sniženja. Provjerite cijene na drugim trgovinama i označite datum zadnje promjene cijene. Ako cijena proizvoda djeluje sumnjivo niska, vjerojatno se radi o falsifikatu. Usporedite cijene i provjerite jamstvo.
Savjetuj da nikada ne dijelite osobne podatke s nepouzdanih trgovina. Ako nešto izgleda previše dobro da bi bilo istinito, vjerovatno nije. Potrošači imaju pravo na predomišljanje u roku od 15 dana i mogu se obratiti institucijama za zaštitu prava.
Za sigurnu online kupovinu, provjerite pouzdane izvore i zaštitite svoje podatke.
Psihološke zamke
Psiholog Toni Jandrić objašnjava da Crni petak u ljudima može izazvati kompulzivnu kupovinu, često vođenu emocijama poput stresa ili straha da nešto ne propuste (FOMO).
Ljudi ponekad stres pokušavaju neutralizirati kupovinom, slično kao što netko raspoloženje popravlja hranom ili alkoholom. To izaziva kratkoročno ushićenje zbog lučenja dopamina, no kasnije se javlja osjećaj krivnje i tuge
, pojasnio je Jandrić.
Fenomen FOMO posebno je izražen u doba društvenih mreža. "Kad vidite prijatelje kako se hvale ulovima s Crnog petka, u vama se budi strah da ćete nešto propustiti. Taj osjećaj dodatno potiče impulsivnu kupovinu, iako često nemamo stvarnu potrebu za tim proizvodima," dodaje psiholog.
Kako se zaštititi?
Stručnjaci savjetuju potrošačima da budu oprezni i svjesni svojih navika. Pratite cijene prije sniženja, imajte spreman popis potrebnih proizvoda i izbjegavajte impulzivnu kupovinu. Ako osjećate da vas kupovina vodi u emocionalne ili financijske probleme, nemojte se ustručavati potražiti stručnu pomoć.
Crni petak, iako naizgled prilika za uštedu, u BiH često predstavlja iluziju popusta i zamke koje donose više štete nego koristi. Kroz kritičko razmišljanje i bolje planiranje možemo izbjeći nepotrebne troškove i sačuvati i novac i živce.