Vrtoglavi rast cijena osnovnih životnih namirnica bilježi se proteklih mjeseci u BiH, a brašno, ulje, šećer i sol u prosjeku su skuplji za 25 posto. U teškom ekonomskom i pandemijskom razdoblju ovo je dodatni udarac na džepove ionako ojađenih građana.

Brašno, ulje, šećer, sol, meso, jaja, mlijeko, ali i gorivo, proizvodi su koje bh. građani svakodnevno koriste, a njihove cijene proteklih mjeseci kontinuirano rastu. Vrećice su, iz mjeseca u mjesec, sve praznije, čemu svjedoče i u Klubu potrošača Tuzlanske županije.

Iz ove udruge navode kako je od studenog prošle godine do danas cijena osnovnih životnih namirnica u prosjeku povećana za 25 posto, a u nekim slučajevima i više, što ocjenjuju katastrofalnim.

Inače, taj postotak je znatno veći u odnosu na ožujak prošle godine, kada ste naprimjer pileći file mogli kupiti u prosjeku za šest maraka po kilogramu, a danas je ta cijena iznad devet maraka.
U proteklom periodu smo dobijali veoma zabrinute dojave potrošača za povećanja cijena koja nisu zanemariva, a riječ je o proizvodima koji su ključni za obitelj, posebno za one koje imaju više članova, uz mala mjesečna primanja, kaže Gordana Bulić, predsjednica Kluba potrošača Tuzlanske županije.

Obišli smo nekoliko trgovačkih centara, a kako smo se mogli uvjeriti, danas ćete za kilogram brašna izdvojiti između 1,05 i 1,70 konvertibilnih maraka, u ovisnosti od proizvođača. Litar ulja košta od 2,55 do 3,10 KM, kilogram šećera je u prosjeku 1,15 KM, a ista količina soli je 0,85 KM.

Povećanje cijena osnovnih životnih namirnica dolazi u razdoblju kada se naša zemlja nalazi u znatno težem ekonomskom položaju nego u prvom valu pandemije koronavirusa.

Bulić navodi kako su državni fondovi prilično iscrpljeni, ali posebno potrošači, od kojih su brojni dobili otkaz ili danas rade za niže plaće nego je to bio slučaj u ranijim godinama, odnosno izvanpandemijskom vremenu.
Svaki rast cijena sada izaziva veću paniku i strah među građanima. Situacija je veoma teška i složena i nažalost državne institucije to sve pokrivaju, prećutno odobravajući povećanje cijena jer od toga imaju i povećanje PDV-a, a krajnji ceh plaćaju potrošači koji upravo od države nemaju nikakve zaštite, upozorava Bulić.

Bulić se nada kako će doći do pada cijena na nižoj konkurentskoj razini, jer je to roba koja treba da se izvuče iz skladišta do kraja ožujka ili početka travnja ove godine.

Inače, kao jedan od glavnih razloga rasta cijena osnovnih životnih namirnica u našoj zemlji se navodi povećanje cijene goriva koja je prije nekoliko mjeseci iznosila okvirno 1,60 KM, a danas je nešto iznad dvije marke po litru.

Uz rast cijena nafte, ekonomski analitičar Admir Čavalić kaže kako je povećanje cijena proizvoda očigledno i zbog izuzetnog rasta cijena brodskog transporta, koji je u pojedinim slučajevima povećan i za sto posto.

S ekonomskog gledišta on navodi kako je teško ocjenjivati opravdanost promjena cijena jer je riječ o kompleksnom ekonomskom fenomenu, i to za različite proizvode, odnosno usluge.
Znamo da je niska potražnja, zbog deflatornog efekta, dugo vremena održavala niske cijene. Međutim, došlo je do određenih promjena, prije svega na globalnom tržištu. Rast cijena nafte, troškova transporta, naročito brodskog, zatim preusmjeravanje ili blokada lanaca snadbijevanja, je uvjetovalo i rast cijena određenih proizvoda, odnosno usluga u Bosni i Hercegovini. Oporavak potražnje, globalno i na domaćem tržištu, samo može pojačati ovaj trend, kaže Čavalić.

S druge strane, povećanje cijena, u vremenu narušenih ekonomskih prilika, Čavalić smatra neprihvatljivim, jer to dodatno narušava tržišne odnose.
Međutim, mi trpimo posljedice nekih većih, globalnih problema. Dodatni problem može predstavljati inflacija uzrokovana naglim rastom potražnje odnosno povećanjem potrošačkog optimizma, nastavlja on.

U novoj tržišnoj realnosti, prema riječima ekonomskog analitičara, nema jasnih gubitnika i pobjetnika.
Monopolisti ili kompanije koje učestvuju u monopolističkoj konkurenciji, poput naftnih, su vjerovatni pobjednici. Svi ostali koji djeluju u normalnim tržišnim uvjetima, zdravoj konkurenciji, su gubitnici jer opada potražnja za njihovim proizvodima, odnosno uslugama. Dozvolite da navedem jedan plastični primjer - viša cijena piletine znači i manju potražnju za navedenom. Posljedično, ovo znači manje marže za trgovinske lance i profite za proizvođače, pojašnjava Čavalić.

Za razliku od osnovnih životnih namirnica, na bh. tržištu se bilježi pad cijena proizvoda koji se danas nalaze u drugom planu, poput odjeće, obuće, namještaja, kućanskih aparata i slično.

Prodavači sada nude i jednostavnije načine plaćanja, uz davanje velikih popusta, međutim, kako su naveli iz Kluba potrošača TŽ, građani se sve manje odlučuju za kupovinu tih proizvoda, upravo zbog teške ekonomske situacije uzrokovane pandemijom koronavirusa.