Liječnik naturopata Viktor Hruščov, autor knjige o pomlađivanju odgovarajućom ishranom, smatra kako je jedan od većih problema današnjice - kruh. Svi znamo da kruh nije isti "kao nekada" i da je pšenica u međuvremenu "probrana" tako da je u zrnima sve više glutena. Ali - nije to jedini problem.

Evo šta kaže Hruščov:

Isključio sam iz svoje ishrane (i ishrane svojih pacijenata) suvremeni kruh. Stvar je u tome da, ako jedemo kruh s kvascem, kvasac dospijeva u našu krv, počinje se razmnožavati, konzumira naše vitamine, mikroelemente, bjelančevine. Istovremeno, on luči toksine. Odnosno, kvasac parazitira u našem organizmu. I zato moderni kruh smatram jednim od najgorih izuma čovječanstva.

On navodi kako kvasac prilikom pečenja ulazi u "kapsule" od glutena, a u crijevima se oslobađa, oštećuje sluzokožu i narušava normalnu mikrofoloru crijeva.

Štoviše, on ne parazitira samo u crijevima, već živi i u krvnoj plazmi, i slobodno se razmnožava. Ovo se može završiti različitim vidovima intoksikacije, gljivičnim oboljenjima, narušavanjem imuniteta, što može voditi mnogim kroničnim bolestima i tumornim procesima. Čak i ako prestanemo jesti moderan kruh s kvasecem - tek nakon pet godina neće više biti ćelija kvasca u u krvnoj plazmi.

Zašto je (današnji) kvasac toliko poguban?

Do četrdesetih godina 20. stoljeća korišteni su kvasci sasvim drugog tipa. Oni nisu bili antagonisti ljudske simbiotičke mikroflore, odnosno nisu ubijali korisne bakterije koje žive u debelom crijevu, ali tijesto se dizalo 24 sata, što nije odgovaralo pekarima. Da bi intenzivirali proizvodni proces, počeli su koristiti kvasce sasvim druge vrste, koji se službeno smatraju (to je otvorena informacija) "uvjetno patogenim mikroorganizmima", tj. takvim koji izazivaju bolesti pri određenim uvjetima. U pitanju su takozvani termofilni kvasci, sa kojima tijesto naraste za samo sat vremena.

Hruščov nastavlja objašnjenje:

Termofilni kvasci, koji se danas koriste u pekarstvu, jesu antagonisti simbiotičke mikroflore čovjeka. To znači da njihovo djelovanje u debelom crijevu ubija mikrobe koji inače proizvode vitamine, esencijalne aminokiseline, korisne biološki aktivne supstance, i potrebni su u ljudskom tijelu za normalno funkcioniranje, tj. za zdravlje. Postoji oko 500 vrsta kvasnih gljivica, a među najopasnije za čovjeka spada njih 30. Posljednjih godina od gljivičnih infekcija boluju gotovo svi, pri čemu se one ne liječe lijekovima iz ljekarne. Po različitim procjenama, rasprostranjenost mikoza obuhvaća 80 posto odraslog stanovništva i 95 posto djece. U posljednjih nekoliko godina došlo je do trenda povećanja učestalosti gljivičnih infekcija ne samo kod odraslih, već i i kod djece, a posebno onih složenih, sustavnih gljivičnih infekcija.

Tako kaže dr. Hruščov. Što nam je činiti? Rješenje je jednostavno: pripremite svoj domaći kvasac. Recepata ima mnogo, a mi smo izabrali onaj koji preporučuje grupa ruskih autora.

Ražano brašno prelijemo toplom vodom (oko 40 stupnjeva Celzijusa) do konzistencije jogurta i ostavimo na toplom mjestu, najbolje u polulitarskoj tegli. Nakon 24 sata, dodajte brašno i vodu i ostavite na toplom mjestu. Trećeg dana pojavit će se mjehurići, što znači da je "kvasac" spreman. Ukoliko ne želite istog trenutka zamjesiti kruh, možete pokriti teglu gazom i ostaviti je u frižideru. Jednom tjedno skidajte gornji sloj i "nahranite" kvasac brašnom i vodom. Trećina tegle dovoljna je za dva kruha.

Kako zamijesiti kruh? Kvasac se stavi u dublju posudu, dodaje se brašno (integralno, ražano, ili neko drugo) i topla voda, dobro se promiješa i ostavi na toplom mjestu da se digne. Može se ubaciti svašta - sol, biljna ulja, začini itd. Nakon nekoliko sati mijesiti tijesto sve dok ne prestane lijepiti za ruke i ostaviti na toplom još 2-4 sata. Prije stavljanja u rernu, odozgo posuti malo vode ili ulja, da bi kora bila mekša. Peći 35-40 minuta u rerni, na 250 stupnjeva.

Kažu da je ovaj kruh dobar za jelo i nakon nekoliko dana. I, što je najvažnije - zdrav je.

Upozorenja