Građani BiH se godinama prisjećaju vremena kad se za samo jednu marku mogla kupiti kutija cigareta. Odavno nema cigareta za marku niti kruha za pola marke. Osnovne životne namjernice, odjeća, režije, higijenski proizvodi… samo su dio potreba za koje bh. građani svakodnevno izdvajaju sve više novca, dok plaće i mirovine ne rastu.

Prema posljednjim podacima Agencije za statistiku BiH, prosječna plaća u 2019. godini iznosila je skoro 925 maraka, što je za gotovo 130 maraka više u odnosu na prosječnu plaću prije deset godina. Davne 2007. godine, potrošačka košarica je iznosila gotovo 1.290 maraka, što je više od 700 maraka jeftinije nego sada. U protekloj godini ona je, naime, iznosila više od 2.000 maraka.

Marin Bago iz Udruge potrošača pojašnjava kako prosječan radnik u našoj zemlji danas može kupiti manje namirnica za svoju obitelj i platiti manje troškova nego što je to mogao 2007. godine.
Svakodnevno se suočavamo s porastom cijena. Dvije prosječne plaće ne mogu podmiriti potrošačku košaru. To se mora početi mijenjati. U Njemačkoj, četveročlana obitelj odvaja 30 posto plaće mjesečno na troškove hrane, dok u BiH jedna čitava plaća ide na hranu - rekao je Bago i dodao kako je u Njemačkoj pri tome prosječna plaća gotovo četiri puta viša nego u BiH.

Federalno ministarstvo trgovine godinama objavljuje svakog mjeseca izvješća o prosječnim cijenama životnih namirnica. Tako se uz malo truda može vidjeti što i koliko plaćamo skuplje.

Tijekom 2008. godine, kilogram riže iznosio je 1,28 KM, dok je u prosincu 2016. prosječna cijena bila 3,20 KM. Podaci pokazuju da je najskuplja bila u Mostaru i Sarajevu - 3,40 KM. Posljednji podaci pokazuju da je lani bila 3,31 KM.

Kilogram margarina u studenom 2019. godine iznosio je 4,70 KM, a u prosincu 2016. godine 4,60 KM. Kilogram kuhinjske soli 2016. iznosio je 0,80, dok je 2019. godine 0,90 KM.

Prosječna cijena kilograma kruha sada je 2,5 KM, a 2008. ste ga mogli kupiti i za 1,5 KM. Kilogram kave je 2016. iznosio 13,30 KM, a 2019. godine 13,50 KM.

Prosječna plaća:

  • 725 KM 2008. godina
  • 798 KM 2010. godine
  • 831 KM 2012. godine
  • 925 KM 2019. godine

Najveći problem predstavlja činjenica što većina bh. radnika radi za znatno nižu plaću od prosječne, ponekad i za mnogo manje nego što iznosi nužna prehrana za četveročlanu obitelj.

Iz Udruge potrošača ističu kako rast plaća ne prati rast cijena. U mnogim obiteljima radi samo jedan član, što nije dovoljno ni za trošak prehrane.

Stoga i ne čudi da je Bosna i Hercegovina, prema standardu, na samom europskom dnu.