Stalna poskupljenja postala su svakodnevica žiteljima u BiH i skoro da se nitko više na njih ne obazire. Ukoliko želimo usporediti današnje cijene s onim iz 2020. godine i gruba računica pokazuje značajna poskupljenja. Ali, sada se suočavaju i s još jednim "fenomenom" i lukavim marketniškim trikom proizvođača i trgovaca - cijena kod brojnih proizvoda ostala je ista ili je povećana minimalno, ali kada je riječ o težini-gramaži, ona je drastično manja. Tako, za isto ili više novca kupac će kupiti manje i imati privid da cijena nije viša.

Značajna poskupljenja

Sagledavajući statističke cijene pet osnovnih životnih namirnica, brašna, kruha, mlijeka, šećera i ulja, preživljavanje prosječnog bh žitelja je - pravo čudo.
Naime, kilogram kruha u 2020. godini koštao je 2,3 KM, a krajem 2022. godine cijena je bila 3,20 KM, što je povećanje za čak 39% posto. Brašno je poskupjelo 55% - kilogram je 2020. godine koštao 1,1 KM, da bi njegova cijena krajem prošle godine bila 1,70 KM što je poskupljenje od 55%.

Šećer i ulje bilježe najveći skok cijene -litar ulja prije dvije godine stajao je 2,3 KM, a krajem prošle godine čak 4,1 KM, što je poskupljenje za nevjerojatnih 78%. Najviše je poskupio šećer, čak 83% - od 1,2 KM po kilogramu 2020. godine do 2,2 KM, što je cijena od kraja prošle godine. I mlijeko je među rekorderima poskupljenja, od 1,4 KM do 2,5 KM u samo dvije godine, što je poskupljenje od drastičnih 79%.

Ali, kraj poskupljenjima se ne nazire. Proizvođači pekarskih proizvoda najavljuju i daljnja poskupljenja i to zbog rasta plaća kako bi iste mogli povećati svojim radnicima.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH iz prosinca prošle godine, kilogram kruha prosječno je koštao 3,20 KM. Potrošači najčešće kupuju kruh prosječne težine 600 grama te bi njegova cijena trebala biti 1,72 KM. Međutim, kruh od 600 grama košta 2,10 KM, a posljednjih mjesec dana njegova je cijena povećana na 2,40 KM, te na sadašnjih 2,50 KM.

Zanimljivo pojašnjenje za Radio Slobodna Europa (RSE) dao je Saša Trivić, direktor poduzeća Krajina klas. "Prije 20 godina prosječan kruh težio je 700 grama, a danas je njegova prosječna težina 500 grama. Međutim, ono što je primjetno je da, kako nam se smanjuje broj stanovnika i članova obitelji i mijenjaju navike te tako i smanjuje konzumiranje kruha, tako sve veći broj kupaca traži kruh od 350 do 300 grama", kazao je Trivić za RSE.

"Samo za 'hladni pogon' obitelji potrebno skoro 3.000 KM"

Međutim, značajan broj proizvođača snizio je težinu proizvoda. Primjerice mnogi proizvođači čokolade snizili su gramažu, pa umjesto uobičajenih 100 grama, sada za istu cijenu potrošač kupi 85 grama. Slično je i na nekim pakiranjima tjestenine, začina, šećera, brašna, kave, riže itd.
Više i ne možemo upratiti koliko je što poskupjelo. Prosječnoj obitelji sada treba 730 KM više nego u siječnju prošle godine, a potrošačka košara prešla je 3.000 KM. Jednoj obitelji trebaju tri prosječne plaće kako bi bila samo na "hladnom pogonu", osnovnim potrebama za život, kaže za Marin Bago iz Udruženja za zaštitu potrošača Fortuna iz Mostara.

Komentirajući "tiho poskupljenje", odnosno smanjenje gramaže, Bago pojašnjava:
To, na žalost, nije protuzakonito ako na proizvodu, na deklaraciji, piše kolika je njegova težina. Ali, druga je stvar što je to marketinški trik i zapravo za istu ili višu cijenu kupimo manje.

Ekonomisti upozoravaju da se u vremenima krize trgovci i proizvođači koriste ovakvim 'praksama', ali da se radi o "ograničenom vijeku trajanja. Tako ekonomist Zoran Pavlović komentira:
Kada je histerija i kupovina bez kontrole za koju se cijenu kupuje, onda trgovci i proizvođači na neki način to zloupotrebljavaju. Filozofija je 'lako je povećati cijenu, uvijek će to netko kupiti'. Jedini 'mali' problem je što opada kupovna moć i što kupci to više ne mogu kupiti, pa će roba propasti. Tako da ćemo vrlo brzo vidjeti dolazak korekcija cijena i to na niže, barem u onoj mjeri koja je moguća. Jer, alternativa je zatvaranje trgovine, kaže Pavlović.

Podsjetimo da je prema podacima Saveza samostalnih sindikata BiH, sindikalna potrošačka košarica za prosinac 2022. iznosila 2.991,44 KM, dok je u prosincu 2021. godine ista iznosila 2.265,67 KM. Poskupljenje od više od 725 KM težak je udarac za obitelji, a kraj inflaciji se ne nazire.

Ekonomista Hadžić predlaže dvije mjere za zapošljavanje i povećanje plaća

No, dok se proizvođači i trgovci u vremenu inflacije često služe ovakvim praksama, a kupovna moć žitelj sve je manja, a življenje sve nekvalitetnije, Faruk Hadžić, doktor ekonomskih znanosti i predavač na Univerzitetu Sarajevo School of Science and Techology (SSST) već neko vrijeme ima zanimljive prijedloge kako povećati plaće zaposlenima, ali i uposliti nezaposlene.
Federacija BiH 2022. godinu završila s rekordno malim brojem novozaposlenih radnika, najmanjim od 2014. godine. Kada se usporedi prosinac 2022. s prosincem iz 2019. godine, FBiH ima samo 2.567 novozaposlenih radnika (538.312 u usporedbi sa 535.745). Postojeći fiskalni okvir ne omogućava nova i masovna zapošljavanja, te zbog toga želim ponuditi novo privremeno rješenje dok se ne usvoje novi porezi zakoni. Dok čekamo da se objave podaci o kretanju zaposlenih za siječanj, koji će najvjerojatnije dodatno biti smanjeni, bilo bi poželjno uvesti dvije mjere do kraja 2023. godine, napisao je ovaj ekonomski stručnjak na svom službenom Facebook profilu.

Po njemu, prva mjera bi uključivala da zapošljavanje osoba bez radnog iskustva i koje trebaju odraditi pripravnički staž gdje se godinu dana ne bi plaćao bilo kakav porez i doprinosi.
Dakle, neto plaća je jednaka bruto plaći. Druga mjera bi uključivala isto tako oslobađanje plaćanja svih poreza i doprinosa za radnike koji su dugotrajno nezaposleni i to one osobe koje su registrirane na evidencijama službi za zapošljavanje pet i duže godina. Kako bi se smanjile moguće zloupotrebe, plaća za ove dvije kategorije radnika ne bi mogle biti veće od razine prosječne plaće u FBiH, kao i da se ova mjera može jednokratno iskoristiti i to najviše 12 mjeseci. Ovime bi omogućili zapošljavanje nezaposlenih osoba, pogotovo dugotrajno nezaposlenih i osoba bez iskustva. Prva kategorija radnika su obično stariji radnici, dok su uglavnom osobe bez iskustva mlađe osobe. Ovom mjerom država ne gubi apsolutno ništa. Uvodi se mehanizam neizravnog poreznog poticaja. Istina, neće se plaćati doprinosi i porezi godinu dana, ali zato se hoće smanjiti nezaposlenost i povećati naplata PDV-a zbog rasta potrošnje kroz plaće radnika. Ako se mogu izdvajati poticaji zapošljavanju svake godine, za ovu godinu 70 milijuna KM, bez jasnih učinaka takvih mjera, ne vidim razlog zašto ne bi probali i ovu mjeru, zaključuje Hadžić.