Pelet je zadjih godina imao nižu cijenu u odnosu na lož ulje i plin, ali s rastom potražnje došlo je i do rasta cijena. Sada smo došli u fazu da je cijena kilovata sata dobivena iz peleta jednaka onoj dobivenoj iz plina.

Tome su ove godine doprinijele i špekulacije na tržištu.

Potraga za većom količinom peleta uglavnom se završava bezuspješno, kažu kupci koji strahuju od još hladnijih dana, a i neka poduzeća kod kojih su građani tijekom ljeta rezervirali pelet, kako bi se na vrijeme osigurali, ovih dana im otkazuju narudžbe. Kako raste potražnja, tako je narasla i cijena peleta, koja je sa manje od 300 skočila sada i do vrtoglavih 600 KM za tonu.

Urod skoro svih poljoprivrednih proizvoda ove je godine smanjen za oko 40 posto, ali to nije razlog da njihove cijene drastično rastu, poručuju poljoprivrednici. Slažu se da uzrok novim astronomskim cijenama njihovih proizvoda nije samo suša nego u najvećoj mjeri, kako tvrde, trgovci.

Cijene mesa u Bosni i Hercegovini su prošle godine za 33,5 posto bile niže u odnosu na prosjek Europske unije i među najnižima su u Europi, pokazuju posljednji podaci koje je objavila Statistička kancelarija Europske unije (EUROSTAT).

Meso je do deset posto u odnosu na cijene u BiH jeftinije u susjednoj Crnoj Gori, Srbiji i Makedoniji, kao i u Poljskoj, čije je meso najjeftinije u Europi, a cijene su niže 47 posto od prosjeka EU., prenose Nezavisne.novine.

Najviše cijene mesa među članicama Europske unije prošle godine je imala Danska, za gotovo 40 posto iznad prosjeka bloka, dok je u Poljskoj ono bilo najjeftinije, za 47 posto ispod europskog prosjeka, prema danas objavljenim podacima Eurostata.

Iza Poljske slijedi Bugarska, u kojoj su cijene mesa lani bile za 44 posto niže, te Rumunija sa cijenom manjom za 41,1 posto od prosjeka EU.

Među ostalim članicama sa znatno višim cijenama mesa u odnosu na europski prosjek su Austrija (37 posto iznad prosjeka), Švedska (+ 34,5 posto) i Francuska (+31,3 posto).

Cijene proizvoda i usluga koje se koriste za osobnu potrošnju u Bosni i Hercegovini mjerene indeksom potrošačkih cijena, u srpnju su u prosjeku niže za 0,4 posto u odnosu na prošli mjesec.

Hrana i bezalkoholna pića u prosjeku su jeftiniji za 0,8 posto, odjeća i obuća za 6,9 posto, te prijevoz za 0,2 posto, podaci su Agencije za statistiku BiH.

Bosance i Hercegovce uskoro očekuje novo poskupljenje cijena osnovnih životnih namirnica - mlijeka, mesa, voća i povrća, a što će uvjetovati i rast cijena ostalih proizvoda, slaže se većina poljoprivrednih proizvođača.

Rast cijena objašnjavaju nedostatkom hrane za stoku, a što je posljedica uništenih usjeva tijekom nedavnih suša, i to od 70 do 100 posto. Proizvođači su najviše ogorčeni zbog toga što država za njih i njihove probleme, bez obzira na štete i gubitke koje su ih zadesile, najprije zbog snijega i mraza, a sada zbog suše, nema ni najmanje sluha.

Nakon što je Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH krajem prošle godine usvojila Pravilnik kojim se definira način oblikovanja i kontrole veleprodajnih cijena lijekova u BiH, neki lijekovi su poskupjeli, a neki pojeftinili.

Kako je navela Biljana Tubić, pomoćnica direktora Agencije u Odjelu za lijekove, ta institucija je objavila maksimalne veleprodajne cijene lijekova, izvršila inspekcijski nadzor nad veledrogerijama i zaokružila sve potrebne aktivnosti po predmetnom pitanju.

Farmaceutska industrija je povećala cijene pojedinih lijekova kako bi kompenzirali manjak zarade koju su ostvarivali na lijekovima kojima je nakon usvajanja Pravilnika o cijeni lijekova ukupna cijena smanjena, tvrdi Biljana Tubić, pomoćnik direktora Agencije za lijekove BiH u Sektoru za lijekove.

Iako je u prvih pola godine bilo ohrabrujućih ekonomskih pokazatelja (pad nezaposlenosti, veći izvoz, veće plaće…) nažalost i u ovom razdoblju gotovo je podjednak broj onih koji sve to anuliraju, a ono što je za sve građane najgore - nastavila su se poskupljenja osnovnih životnih namirnica.