Domaća proizvodnja bačena je na koljena i u nju se malo ili skoro ništa ne ulaže, a građani nemaju razvijenu svijest i kupovini domaćih proizvoda

Podaci za prvi kvartala ove godine kažu da je iz BiH izvezeno proizvoda agroindustrijskog sektora u ukupnoj vrijednosti 189,4 milijuna KM, što je manje za dva posto u odnosu na isti period prethodne godine, dok uvoz tih proizvoda iznosi 724,1 milijuna KM, što ukazuje da je 78 posto hrane koju konzumiramo u BiH iz uvoza.

Vanjskotrgovinski deficit Bosne i Hercegovine više i jedva da je vijest, jer svake godine uvoz za nekoliko milijardi maraka premašuje naš izvoz. Podaci za prvi kvartala ove godine kažu da je iz BiH izvezeno proizvoda agroindustrijskog sektora u ukupnoj vrijednosti 189,4 milijuna KM, što je manje za dva posto u odnosu na isti period prethodne godine, dok uvoz tih proizvoda iznosi 724,1 milijuna KM, što ukazuje da je 78 posto hrane koju konzumiramo u BiH iz uvoza.

Mljekari u strahu…

Što se tiče mlijeka i mliječnih proizvoda u prvom kvartalu je njihov izvoz iznosio 40,6 milijuna KM, dok je istovremeno vrijednost uvoza bila 75,5 milijuna KM. Ukoliko se promatra vrijednost u 'kg', razmjena mlijeka i mliječnih proizvoda rezultira suficitom, međutim deficit se javlja kada se analizira vrijednost u KM.

Naglašeno je da je potrebna supstitucija uvoza. Kada govorimo o ovoj oblasti, udruženja mljekara u Bosni i Hercegovini upozoravaju da stanje u sektoru proizvodnje mlijeka nikada nije bilo teže i neizvjesnije te da se svaki dan pogoršava zbog pritiska visoko subvencioniranog uvoznog mlijeka iz Europske unije. Strahuju da će BiH preplaviti jeftino mlijeko iz Europske unije i da će veliki broj proizvođača biti prinuđen prestati raditi, jer se neće moći boriti s konkurencijom.

Podsjetimo, u travnju su mljekari širom F BiH negodovali što je Nacrtom programa podrške Federalnog ministarstva za poljoprivredu premija smanjena na 0,25 KM po litri mlijeka.

Voće i povrće na odlagalištima

I dok se na sve i svašta iz uvoza daje ogroman novac, domaća proizvodnja bačena je na koljena i u nju se malo ili skoro ništa ne ulaže. Iz udruženja potrošača po tko zna koji put poručuju da je žalosno da se hrana nabavlja iz inozemstva, a domaća propada. Smatraju i da domaći proizvođači voća i povrća mogu u potpunosti zadovoljiti potrebe bh. tržišta, ali im je glavna prepreka nepotrebni i prekomjerni uvoz i činjenica da građani ipak favoriziraju strane proizvode iako su domaći kvalitetniji.

Svjedoče i da su prije nekoliko godina proizvođači bili u boljem položaju, jer je urod prodavan "s grane", dok danas velike količine voća završavaju na odlagalištima.

Za poljoprivrednike štete su ogromne. Građani bez problema odlučuju da kupe zamrznuto voće i povrće, u svakom trgovačkom centru police su preplavljene uvezenim proizvodima, domaće jedva da se i može pronaći. Dakle, država bi trebala više ulagati u poljoprivredu i iskoristiti slobodno tržište za izvoz, a građani bi trebali razviti svijest o neophodnosti kupovine domaćih proizvoda. B. K.
Apsurd: BiH najbogatija vodom, a istu uvozi

Bosna i Hercegovina bogatija je vodom od svih zemalja regije. Pri samom vrhu je i u Europi, ali i to nije dovoljno da bi bar na ovom potencijalu zaradila. Voda se ovdje 'traći', a drugima u kasu sipaju se milijuni. Da apsurd bude veći, u BiH se uvozi flaširana voda i iz zemalja koje se ne mogu pohvaliti bogatstvima ovoga potencijala. Uvozi se iz Mađarske, Makedonije, Turske… Za uvoz vode u 2017. godini je izdvojeno oko 144 milijuna maraka, dok je samo za flaširanu prirodnu i gaziranu vodu bez aroma izdvojeno oko 23 milijuna maraka.

Upozorenja