Eurozastupnici su u srijedu na plenarnoj sjednici usvojili Direktivu Europskog parlamenta i Vijeća o smanjenju utjecaja plastičnih proizvoda na okoliš kojom se predlaže potpuna zabrana jednokratnih predmeta poput štapića za uši te plastičnog pribora za jelo i slamki koji ujedno čine gotovo najveći dio otpada na europskim obalama i u morima.

Uz štapiće za uši, parlamentarci se zalažu za potpunu zabranu i plastičnog pribora za jelo, slamki, štapića za miješanje pića te držača za balone, odnosno zabranu plastičnih predmeta za koje na tržištu postoji dostupna alternativa.
Plastika je promijenila naše ponašanje. U manje od 60 godina proizveli smo 80 milijardi tona plastike kojom smo zagadili naše oceane. Želimo usvojiti ovaj zakon za bolju budućnost, okoliš i građane Europe koji su spremni postupati drugačije, rekla je izvjestiteljica Frédérique Ries (ALDE, Belgija) tijekom rasprave.

Nova pravila EU-a, koja je 10. listopada izglasao Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (ENVI) obuhvaćaju i deset najčešće pronađenih predmeta na europskim morskim obalama kao i izgubljenu opremu za ribolov koji skupa čine 70 posto otpada u morima, a koje bi trebalo ograničiti.

Na popisu deset najčešće pronađenih predmeta na obalama, uz gore navedene, su i plastične boce, opušci cigareta, ambalažne vrećice i omoti, higijenske potrepštine, plastične vrećice, plastične čaše, baloni te posude za hranu.

U slučaju plastičnih proizvoda za koje ne postoje alternative, države članice će do 2050. morati ograničiti njihovu upotrebu putem smanjenja potrošnje na nacionalnoj razini te uvesti obvezu za proizvođače povezanu s gospodarenjem otpada.

Države će tako morati organizirati prikupljanje 90 posto jednokratnih plastičnih boca za napitke, primjerice putem programa povratne naknade. Osim toga, uvodi se obveza jačanja svijesti potrošača o negativnom učinku bacanja jednokratne plastike.

Znanstvenici procjenjuju da svake godine u morima i oceanima završi do 12,7 milijuna tona plastike, odnosno jedan kamion plastike svake minute te da njezina prisutnost ugrozi i do 700 životinjskih vrsta, a sveukupno se do danas u morima i oceanima nakupilo oko 150 milijuna tona plastike.
Ako ne poduzmemo ništa, do 2050. u moru ćemo imati više plastike nego riba, rekao je član Europskih konzervativaca i reformista (ECR), Mark Demesmaeker tijekom rasprave u ponedjeljak.

Plastični otpad u morima uzrokuje gubitke i do 259 milijuna eura u sektoru turizma i 695 milijuna u ribarstvu, a predstavlja opasnost i za ljudsko zdravlje kroz hranidbeni lanac. Naime, plastika čini čak 86 posto otpada u svjetskim morima.

Znanstvenici također tvrde da u vezi smanjenja CO2, plina koji je odgovoran za globalno zatopljenje, ne treba zanemariti činjenicu da je recikliranje jednog milijuna tone plastike jednako uklanjanju jednog milijuna automobila s cesta. Procjenjuje se da na globalnoj razini proizvodnjom plastike i spaljivanjem plastičnog otpada nastane približno 400 milijuna tona CO2 godišnje.

Karmen Vella, povjerenik Odbora za okoliš, pomorstvo i ribarstvo je u raspravi s europarlamentarcima istaknuo da hvatanje u koštac s otpadom u moru, osim što pridonosi čišćem okolišu i zdravlju ljudi, stvara i trgovinske mogućnosti za Europu.
Europska komisija želi biti primjer stvaranja ekonomije koja će uključivati održivo korištenje plastike. S obzirom da mnogi proizvođači nisu svjesni štetnog utjecaja plastike, moramo uvesti nove mjere te ih što prije implementirati u djelo, rekao je Vella.

Na raspravi je bilo govora i o mikroplastici i činjenici da se na godišnjoj razini u EU ispusti od 75 000 do 300 000 tona mikroplastike u okoliš.

Dan ranije su europarlamentarci usvojili Direktivu o pitkoj vodi u kojoj su upozorili da je mikroplastika prisutna u oko 2/3 uzoraka vode iz vodovoda u europskim zemljama. Direktivu o plastici je podržao 571 zastupnik, 53 ih je bilo protiv, a 34 suzdržanih. Nakon njezinog usvajanja u Parlamentu slijede pregovori s Vijećem.