Pazite na povrće i voće, puno je ostataka pesticida. Svako malo se ta alarmantna rečenica pojavi u stranim, a potom i našim medijima. No, rijetko se kada navede da postoji voće i povrće koje se rijetko ili nikako ne prska ili ako se i prska, onda na kori i unutrašnjosti tog voća - u većini uzoraka - nisu pronađeni ostaci pesticida.

Prema raznim američkim agencijama, Ministarstvu poljoprivrede te neovisnim laboratorijima koji su ispitivali razne namirnice, dolje nabrojano voće i povrće ne trebate kupovati u eko-dućanima jer je dokazano da na sebi (u većini slučajeva) nema štetnih sastojaka.

Može li se ova lista, skrojena u Americi, primijeniti i na EU. Pojedini stručnjaci kažu da može, dok se drugi ne slažu, ali samo u pogledu liste 'najzatrovanijeg' voća, navodeći da je Amerika puno 'otvorenija' prema pesticidima od Europe. No, ipak napominju da dolje navedeno 'zdravo' voće i povrće, ako je zdravo u SAD-u, onda je vjerojatno zdravo i u EU-u čija poljoprivreda navodno koristi manje pesticida.

Evo popisa voća i povrća na kojemu, navodno, nema ostataka pesticida:

Šparoge

Ova 'obožavana' namirnica u sebi sadrži veće količine vitamina A, B, te u manjim količinama vitamine C i E. U njoj ima i željeza, fosfora, kalcija, mangana... Samo 100 grama šparoge sadržava skoro 40 posto potrebe za iznimno važnim K vitaminom koji je bitan za naše kosti, prevenciju dijabetesa i Alzhmeirove bolesti. Sadrži i druge sastojke koji pospješuju normalan rad jetre, bubrega i pluća. Preporučuju se oboljelima od dijabetesa, onima s problemima kamenca, kroničnog bronhitisa, anemije... Špaoroge u sebi imaju kombinaciju vitamina K, kalcija i magnezija, zbog čega se preporučuju ženama u menopauzi i poslije nje jer pomaže u prevenciji osteoporoze. Imaju i folne kiseline pa se preporučuju i trudnicama jer se tako štiti plod od mogućih oštećenja neuralne cijevi, piše Slobodna Dalmacija.

Ananas

Ovo voće, osim što na sebi nema puno pesticida, ubraja se i u pravu superhranu. Ta biljka je iznimno izdržljiva pa je i ne treba toliko prskati, a ako se ananas i tretira pesticidima, onda debela kora sprječava da se oni 'preliju' u meso biljke koje se konzumira. Ananas je prava tvornica vitamina C, bakra i magana, a riznica je i enzima bromelain. Za njega stručnjaci kažu da je važan za dobru probavu, ali napose razgradnju i potom bolju apsorpciju bjelančevina, dakle, ananas bi u svoju prehranu trebali ubaciti sportaši koji jedu velike količine proteina. Ananas je najbolje pojesti sat i pol prije nekog konkretnog obroka. Preporučuje se jesti osobama koje su izložene stresu jer to voće ima praktički cijelu skupinu vitamina B kompleksa, inače bitnih za dobar odgovor tijela na stres.

Kupus

Kupus, i crveni i zeleni, pravo je skladište vitamina i minerala. "Važnost je kupusa u bogatstvu mineralima i vitaminima. Najbogatiji je kalijem, zatim željezom, magnezijem, bakrom, malim količinama natrija, s vrlo povoljnim odnosom kalcija - 44 mg i fosfora - 36 mg, koji osigurava maksimalno iskorištavanje kalcija u organizmu. Crveni kupus sadrži nešto veće količine kalcija", navodi Zavod za javno zdravstvo, napominjući da kupus ima, poput ostalog lisnatog povrća, malu energetsku vrijednost: 100 g slatkog kupusa ima 105 kJ (25 kcal), a kiseli kupus 92 kJ (22 kcal). Kupus je odličan za probavu, dijetalna je namirnica koja nema puno kalorija. Odlično ide kao salata uz sve vrste mesa. Kiseli kupus pak lijek je za iritabilni kolon ili zatvor.

Dinja

Ova dijelom i zanemarena namirnica prepuna je kalija (ključan za mišićne kontrakcije, zdravlje srca i živčanu aktivnost), sadrži i željezo, magnezij, bakar, a od vitamina - C i provitamin A (beta-karoten). Beta-karoten je bitan za zaštitu kože kod izaganja suncu, pa su dinja i ljeto idealan spoj. Sadrži vlakna i nutricionsti je preporučaju često jesti kod nepravilne i otežane probave. Naime, vlakna povećavaju volumen stolice i olakšavaju pražnjenje. Sadrži nutrijente važne za zdravlje očiju, a dobra je i za prevenciju astme.

Mrkva

Mrkva je glavni izvor karotenoida. To je, navodi Hrvatska enciklopedija, skupina prirodnih žutih, narančastih i crvenih pigmenata vrlo raširenih u prirodi, posebno u tamnozelenome lisnatom povrću te u žutonarančastome voću i povrću. Poznato ih je više od 700, od kojih se 50 može apsorbirati i metabolizirati u ljudskom organizmu. Smatra se da imaju preventivan učinak na karcinogenezu. Mrkva je jako dobra za prevenciju srčanih i moždanih udara, kao i nekih karcinoma. Najbolje ju je jesti svježu, primjerice naribanu za salatu.

Cvjetača

Navodi se da je jedna od najboljih namirnica za sprječavanje i prevenciju raka, ali i krvožilno-srčanih bolesti jer ima alfa-linolensku kiselinu za koju se pokazalo da bitno smanjuje rizik od srčanog udara. Cvjetača sadrži i folnu kiselinu, jako važnu za imunitet i zdravo funkcioniranje tijela. Preporučuje se trudnicama te osobama koje žele prevenirati karcinom crijeva. Navodi se da je cvjetača (bijela, ljubičasta i narančasta) bogata sastojcima koji neutraliziraju toskične stvari u organizmu.

Patlidžan

Ovo povrće preporučuje se jesti kada smo primjerice na dijeti jer 100 grama patlidžana ima samo 24 kalorije, te je vrlo zasitan. Patlidžan ima vlakana, te cijelu paletu vitamina i minerala. Preporučuje ga se jesti ako imate dijabetes, anemiju, patite od stresa. Jedna je od najnutritivnijih namirnica.

Grejp

Grejp je nastao križanjem naranče i limuna, te sadrži sve ono što imaju i te dvije vrste voća. Jedno je od voća koje ima najviše vitamina C. Pravo je skladište minerala i vitamina, a nutricionističke baze navode da u njemu zatječemo ove nutrijente: vitamine B kompleksa, vitamin C, kalcij, željezo, magnezij, fosfor, kalij, cink, mangan...

Kivi

Ovo kinesko voće koje se u najmnogoljudnijoj zemlji svijeta naziva i 'nacionalna namirnica' proporučuje se jesti u sezonama prehlade i gripe jer potiče naš imunitet. Osim vitamina C, prepun je antioksidansa, pa prema nekim studijama kivi može biti dobra prevencija za neke oblike raka. Sto grama kivija ima 62 kalorije, a u njemu nalazimo i kalij, kalcij i magnezij.

Crveni luk

Ova neizostavna namirnica u našoj kuhinji vjerojatno dolazi s područja današnjeg Afganistana. U svaku salatu bi trebalo staviti i kapulu, tj. crveni luk. Posebice ako smo prehlađeni ili nam je imunitet slab. Navodno neka istraživanja pokazuju da ljudi koji često jedu kapulu imaju bitno manje šanse dobiti gripu, ali i neke vrste raka.