Koliko puta se dogodilo da trgovci naplate vrećice koje se ne bi trebale naplaćivati? To se, nažalost, događa svakodnevno.

Zbog toga, svi građani trebaju biti upoznati sa Zakonom o zaštiti potrošača u BiH, gdje se u članu 17. stav (3) jasno propisuje da "omot (vrećica, poseban papir i dr.) koji ima logotip i/ili naziv proizvođača i/ili trgovca smatra se propagandnim/reklamnim sredstvom, koje trgovac ne smije naplaćivati".

Svjesno kršenje pravila

Iako su trgovci upoznati sa zakonskom regulativom, istu krše, čini se, nekada i svjesno. Ponukani primjerom i naplatom od 0,10 KM za malu crvenu vrećicu u Izbor trgovinama, poslali smo istim upit na koji smo dobili sljedeći odgovor:
Shodno vašem obavještenju vrećica koja Vam je naplaćena ne spada u kategoriju broj 1 i samim tim kolegica u toj poslovnici je napravila grešku jer vam nije smjela naplatiti tu crvenu vrećicu, kazali su iz Službe marketinga Izbor trgovina uz obrazloženje asortimana PVC vrećica ove kompanije.

Vrećice koje se nalaze u Izbor trgovinama su:

  1. Velika treger vrećica koju naplaćujemo 0,05 KM
  2. Mala crvena vrećica sa logotipom koju ne naplaćujemo
  3. U narodu poznata kao "pekarska" vrećica manjih dimenzija koju isto tako ne naplaćujemo

Kontaktiane su i druge kompanije, pa tako iz kompanije Amko komerc ističu da apsolutno poštuju zakonsku regulativu.
U našim trgovinama nema prodaje vrećica s logotipom našeg brenda, što naravno možete provjeriti u bilo kojoj našoj radnji, kazala je Minela Džuho iz marketing odjela Amko komerca.

Ispred PR agencije Mercatora BH javili su da Mercator BH naplaćuje kese svojim kupcima, no iste ne nose logo i ime firme, niti naziv bilo koje marketinške kampanje.

Konzum d.o.o. Sarajevo posluje u skladu sa važećim zakonskim odredbama, u potpunosti poštujući Zakon o zaštiti potrošača BiH, tako i Član 17. Stav 3. navedenog zakona. U Konzum prodavnicama se ne prodaju vrećice koje sadrže znak i logo firme. Kupcima su dostupne vrećice na kasama po cijeni od 0,10 KM i 0,20 KM koje ne sadrže znak i logo Konzuma, kazala je Selma Ovčina, PR manager Konzuma.

Murisa Marić iz Udruge za zaštitu građana Don iz Prijedora kazala je da su primijetili velike pomake u RS-u kada je u pitanju umanjena prodaja vrećica, te je kao jedan od primjera navela kompaniju dm koja je prestala prodavati PVC vrećice.

Dva zakona

Međutim, i pored jasne zakonske regulative, ima pojava da neki trgovci zaračunavaju i naplaćuju omot (vrećiću, poseban papir i dr.) koji imaju logotip trgovca ili proizvođača. Takva praksa trgovca je nezakonita, te u smislu Zakona o zaštiti potrošača u BiH, predstavlja prekršaj, za koji su propisane novčane kazne u iznosu od 2500 KM do 5.500 KM", kazala je Ljubica Čolović, pomoćnik ombudsmana iz Institucije ombudsmana za zaštitu potrošača u BiH.

Marić je objasnila da u BiH imamo dva zakona o zaštiti potrošača i to jedan u Federaciji te drugi u Republici Srpskoj.
I jedan i drugi zakon definiraju da je pravo na izboru potrošača, što je vrlo značajno i što bi svi naši potrošači trebali i zapamtiti kada kupuju bilo kakav proizvod, jer i jedan i drugi zakon govore u članu 18. državnog i članu 26. entitetskog da potrošač može birati da li će neki proizvod vratiti i zamijeniti za novi, ili će potrošač dozvoliti da se proizvod popravlja, kazala je Marić.

Objasnila je da za trgovine koje posluju u RS-u stoji da ako se prepoznatljivom bojom upućuje na trgovinu čak je i to zabranjeno prodavati, ali te iste vrećice se ipak u Federaciji prodaju bez problema.
To nije dobra priča za potrošače širom BiH, jer mi težimo ka jedinstvenom ekonomskom tržištu, te bi ovaj segment u zaštiti potrošača trebao biti jedinstven. Nadamo se da ćemo do kraja godine doći do izmjene i državnog zakona gdje će svi potrošači biti na isti način tretirani i gdje nećemo ove vrećice, koje su sporne i iz drugih razloga, kupovati. Svakako, nije dobro ni ako se te vrećice počnu dijeliti, osim ukoliko budu građene od biorazgradivog materijala, dodala je Marić.

Reklamacija vrećica

Istaknula je da potrošači u RS-u imaju mogućnost reklamacije vrećica i to u segmentu gdje se mogu izravno u trgovini upisati u knjigu reklamacije po članu 24. stav 3. gdje se na to reagira u roku od 8 dana, te se vrećice povuku iz trgovina.
Ako se ne povuku, naše dalje nastupanje je prema Republičko-tržišnoj inspekciji koja onda donosi svoja rješenja o zabrani prodaje. U FBiH je drugačija situacija, potrošači se pozivaju na član 17. stav 3 gdje se te vrećice sa logotipom proizvođača ili nazivom ne smiju prodavati, ali je duži rok dok se dobije odgovor, naglasila je Marić, te dodala da je problem oko PVC vrećica ogroman gdje potrošači u BiH moraju shvatiti da imaju zakonsku zaštitu i rješenje kojim se trebaju služiti.

Kako bi se donekle riješili ovi problemi, Institucija ombudsmana apelira na bh potrošače da reagiraju svaki put kada im trgovac zaračuna i naplati omot (vrećicu, poseban papir) koji ima logotip trgovca ili proizvođača. U nekim slučajevima reakcija potrošača prema trgovcu bit će dovoljna da se otkloni navedena nepravilnost, piše Akta.ba.
No, ukoliko trgovac i nakon reagiranja potrošača ne otkloni nepravilnost, potrošač treba slučaj prijaviti nadležnoj službi za inspekcijske poslove. Ista Služba vrši kontrolu nad primjenom Zakona i ima mogućnost da trgovcu izrekne novčanu kaznu, kazala je Čolović, te dodala da je Institucija ombudsmana zbog naplate vrećica i pojave kršenja potrošačkih prava u prosinca 2017. godine donijela Preporuke u sektoru trgovine.