Inspektorat Distrikta Brčko BiH obavijestio je prošlog mjeseca Agenciju za sigurnost hrane BiH da se zbog utvrđene prisutnosti genetički modificiranih organizama s tržišta povlači Palenta kukuruzna krupica proizvođača Briž d.o.o. Brčko.

Laboratorijskim analizama, provedenim u ovlaštenom laboratoriju za ispitivanje, kontrolu i praćenje genetički modificiranih organizama i proizvoda, koji se sastoje, sadrže ili potječu od GMO-a, utvrđena je prisutnost GMO-a.

Razlog povlačenja je što nijedan genetički modificirani organizam nema rješenje o odobrenju za upotrebu u hrani za ishranu ljudi na tržištu BiH. To znači da se na tržište BiH trenutačno ne može stavljati hrana namijenjena za ishranu ljudi koja se sastoji, sadrži ili potječe od GMO-a.

Dozvola na pet godina

Agencije za sigurnost hrane, prošle godine je dopustila da se za prehranu stoke uveze genetski modificirana soja. Obrazloženje je bilo suša koja je pogodila regiju tijekom ljeta i nedostatak hrane za životinje, čime su izravno ugroženi proizvođači mesa, mlijeka i jaja. Zbog nedostatka konvencionalne soje te kako bi se nadoknadio manjak proteina u hrani za životinje, u razdoblju od 5 godina bit će dopušteno uvoziti GM soju.

Što se tiče GM hrane za ljude, takve još nema na tržištu. Ono što bi se moglo pokazati spornim u odluci Agencije da prema Zakonu o GMO, koji je na snazi u Bosni i Hercegovini, nije obvezno označavati proizvode dobivene od životinja koje su hranjene GM hranom, odnosno nije nužno posebno označavati meso, mlijeko i jaja životinja tovljenih GM sojom. Što znači da takve proizvode već jedemo.

Javnost neinformirana

Jedan od onih kojima to smeta je Cazinjanin I. N. Kako kaže, ne bi izborom jeo GM hranu, odnosno hranu koja je na neki način povezana s GM proizvodima.
Kad bi jasno bilo naznačeno što je GM hrana ili da se radi o mesu ili mlijeku životinje hranjene GM hranom, ne bih to kupovao. Mislim da to baš nije zdravo i ako već plaćam, želim kupiti prirodnu, normalnu hranu - kaže i dodaje da nije upoznat da je dozvoljen uvoz GM soje za tovljenje životinja te da bi tu informaciju glasnije trebalo prezentirati javnosti u Bosni i Hercegovini.

Više od 90 posto potrošača u Bosni i Hercegovini je zainteresirano za proizvodnju bez GMO-a. Ovi standardi olakšat će proizvođačima označavanje hrane izrađene bez GMO-a, a potrošačima lakše prepoznavanje i kupnju takvih proizvoda. Prema istraživanjima, mnogo potrošača u zemljama EU-a zahtijeva da na proizvodima i deklaracijama stoji ima li GMO-a. Usvojeni standardi za praćenje proizvodnje, kontrolu i sustav certificiranja označavanja proizvoda s oznakom "Bez GMO" se mogu primjenjivati na proizvode životinjskog porijekla, ali i proizvode na bazi biljaka.

Tako mogu biti sigurni da, na primjer, mlijeko i meso nemaju GMO-a. To možemo provjeriti, ali ne i jesu li životinje, od kojih to potječe, jele GMO hranu. Na našem tržištu nije dopuštena prodaja hrane koja sadrži ili potječe od GMO-a i ako se nađe u bilo kojem obliku većem od 0,9 posto je kažnjivo. Zato je nužno ustanoviti standarde koji će biti garancija potrošaču da se ne radi o hrani s GMO-om.